Projekt “Digitalni alati u motivaciji čitanja“ predstavlja inovativan pristup u obrazovanju osnažujući nove generacije učenika kroz integraciju digitalnih alata u nastavi. Ovaj pristup posebno je relevantan za nastavu Hrvatskoga jezika u kojoj se suočavamo s izazovom poticanja učenika za čitanje književnih djela. Poznati hrvatski jezikoslovac i pedagog Stjepko Težak naglašava važnost motivacije kao ključnog čimbenika u pokretanju učeničke volje i energije. Stoga je zadatak nastavnika osmisliti strategije koje će probuditi interes učenika za čitanje te potaknuti njihovu kreativnu energiju.
Današnje generacije učenika odrastaju u digitalnom okruženju, što utječe na njihove navike i prioritete u učenju. U dosadašnjem radu na nastavi Hrvatskoga jezika primijetila sam da sve slabija motivacija za čitanjem cjelovitih književnih djela zahtijeva nove pristupe u nastavi. Integracija digitalnih alata može biti ključ za aktivnije uključivanje učenika za čitanje književnih djela. Korištenje aplikacija koje su njima zanimljive može osloboditi njihovu stvaralačku maštu i potaknuti aktivno sudjelovanje u nastavi.
U okviru projekta učenici smjera Web dizajner imali su priliku koristiti razne digitalne alate za obradu književnih djela (Lovac u žitu, Posljednji Stipančići, Prijan Lovro te izbor iz poezije Vladimira Nazora) . Preporučene aplikacije uključivale su alate kao što su Bublle.us, Lucidchart, LearningApps, CrosswordLabs, Wordwall, Kahoot, Matchthememory, Prezi, PowerPoint, Screencast-O-Matic, Genially, Thinglink, Emaze, Artsteps, Minecraft i Stop Motion. Učenici su imali slobodu odabira alata te su, samostalno ili u skupinama, povezivali književne sadržaje s likovnim i glazbenim elementima. Ovaj pristup potaknuo je njihovu kreativnost i omogućio im da interaktivnim metodama bolje razumiju književna djela.
Radovi predstavljeni u projektu uključivali su integraciju vizualnih, auditivnih i tekstualnih elemenata oblikovanih u multimedijske sadržaje. Ovi radovi nisu samo unaprijedili razumijevanje književnih djela, već su omogućili učenicima da pokažu svoju kreativnost i digitalne vještine. Stvaranjem multimedijskih kreativnih radova učenici su aktivno sudjelovali u nastavi, što je rezultiralo većom motivacijom i uključivanjem u širi spektar aktivnosti. Dakle, novim pristupom i metodama mogli su izraziti svoje ideje te interpretirati književna djela na inovativan način.
Osim toga, kako bih imala bolji uvid u cjelokupne rezultate projekta, provela sam i anonimnu anketu među učenicima. Anketa je pokazala da su učenici većim dijelom bili zainteresirani za implementaciju digitalnih alata u svrhu kreativnoga izražavanja vlastitih viđenja pročitanih lektirnih djela. Većina učenika istaknula je da im je uporaba digitalnih alata pomogla pri interpretaciji djela, omogućivši im bolje razumijevanje i predstavljanje književnih sadržaja na interaktivan i zanimljiv način.
Rezultati projekta pokazali su da primjena digitalnih alata može značajno povećati motivaciju i angažman učenika u nastavi Hrvatskoga jezika. Korištenjem digitalnih alata, učenici je bilo omogućeno stvaranje multimedijskih sadržaja koji su obogatili njihovo razumijevanje i interpretaciju književnih djela. Ovaj pristup također je utjecao na razvijanje integracije s drugim strukovnim predmetima, kao što je Web dizajner, čime je dodatno potaknuta suradnja s drugim predmetnim nastavnicima.
Zaključno, digitalizacija nastave Hrvatskoga jezika primjenom digitalnih alata pokazala se uspješnom metodom za motiviranje učenika i osnaživanje njihovih kreativnih vještina. Ovaj pristup ne samo da poboljšava razumijevanje književnih sadržaja, već i razvija digitalne kompetencije koje su ključne za budućnost obrazovanja. Pred nastavnicima je izazov da nastave razvijati i primjenjivati inovativne metode kako bi zadržali interes i doprinos učenika u suvremeno digitalnom dobu.
Jasna Sudarić, prof.